Svijet

‘Obećana‘ zemlja više nije obećana: Standard pada, mladi se vraćaju roditeljima

FOTO: EPA-EFE/MAURITZ ANTIN

Na spomen Kanade, prve asocijacije mnogima su pozitivne i ugodne: bogata zemlja s jakom socijalnom državom i visokom razinom ljudskih prava, tolerantna i s puno manje oružanog nasilja od svog južnog susjeda.

Jedino je malo previše hladno.

Ali čini se da je ta raširena i popularna predodžba o Kanadi zastarjela. Izvještaji koji pristižu sa sjevera sve češće ukazuju da u ovoj članici skupine G7 – koja okuplja sedam najrazvijenijih zemalja Zapada – stvari baš nisu tako bajkovite, piše Slobodna Dalmacija.

Posljednji izvještaj objavljen je ove sedmice. Naručila ga je kanadska vlada, a odnosi se na beskućnike u Quebecu, najvećoj i drugoj najmnogoljudnijoj od 13 kanadskih provincija. Pokazalo se da se broj beskućnika u Quebecu u četiri godine udvostručio: 2018. ih je bilo manje od šest hiljada (5789), a lani ih je registrirano deset hiljada, od čega gotovo polovica (4690) u Montrealu.

Za kanadsku javnu televiziju CBC izvještaj je komentirala Marina Boulos-Winton, direktorica firme Chez Doris koja nudi usluge i utočište ženama koje su u Montrealu ostale bez doma. Rekavši da njezina organizacija ulaže velike napore kako bi otvorila više skloništa, ustvrdila je da je broj žena kojima je potrebna pomoć „gotovo dvostruko veći od onoga što smo očekivali”.

Pritom su mnoge od tih žena izbjeglice, „kojima nije dano dovoljno novca i sredstava da stanu na čvrsto tlo”.

– Sada se utapamo zbog ogromnog broja žena koje trebaju jesti, a organizacije poput naše ne mogu same riješiti krizu bez dodatne podrške – rekla je Boulos-Winton.

A gradonačelnik grada Quebeca (u kojem je od 2018. do 2022. broj beskućnika porastao za 36 posto) Bruno Marchand situaciju je nazvao „neprihvatljivom”.

– Žalosno je imati sve više ljudi koji žive na ulici – rekao je Marchand.

Mladi se vraćaju roditeljima

Porast beskućništva odraz je društvene situacije u kojoj je stanovanje poskupilo, a inflacija destruira životni standard. Prema podacima kanadske Nacionalne agencije za stanovanje (CMHC), od svih zemalja skupine G7 upravo kanadska kućanstva imaju najveće stambene dugove, koji iznose čak 107 posto nacionalnog BDP-a.

U takvim prilikama sve više mladih ljudi se žali da više ne mogu plaćati najam stana, te se vraćaju roditeljima. Indikativan je podatak, objavljen u lipnju ove godine, da čak 81 posto korisnika skloništa za beskućnike čine odrasli samci koji imaju posao, ali su im primanja preniska da bi mogli plaćati najam stana, a mnogi od njih imaju problema i s plaćanjem hrane.

Taj majski nacionalni izvještaj organizacije Community Food Centres Canada (CFCC) otkrio je alarmantnu stopu siromaštva među radno sposobnim samcima u Kanadi, triput višu od državnog prosjeka. Prema izvještaju, više od petine odraslih samaca (22 posto) živi ispod granice siromaštva, prvenstveno zato što imaju niske plaće i(li) privremene poslove s nepunim radnim vremenom „kojima nedostaju beneficije i stabilnost”.

U izvještaju se ističe da je gotovo milioun radno sposobnih samaca zaglavilo u krugu „dubokog” siromaštva, s prosječnim godišnjim prihodom od 11.700 dolara, što je manje od polovice praga niskih prihoda (25.252 dolara) za kućanstvo s jednom odraslom osobom.

„Dokazi su nevjerojatno jasni – kroz užasno neadekvatne programe potpore dohotku i tržište rada koje stvara nesigurnost zbog niskih plaća i malo beneficija, zarobljavamo ljude u siromaštvu u ovoj zemlji”, objavio je izvršni direktor CFCC-a Nick Saul.

Najnovije vijesti

To Top