Svijet

Profesoru u Parizu odrubljena glava zbog karikature Muhameda, danas presuda učenicima

Sud u Parizu ovog petka (8.12.) izriče presudu šestorici maloljetnika zbog njihove navodne uloge u ubistvu nastavnika historije Samuela Patyja. Suđenje pokazuje duboku podjelu francuskog društva

Sud u Parizu ovog petka (8.12.) izriče presudu šestorici maloljetnika zbog njihove navodne uloge u ubistvu nastavnika historije Samuela Patyja. Suđenje pokazuje duboku podjelu francuskog društva, piše DW.

Ono što se dogodilo 16. oktobra 2020. u sjeverozapadnom pariškom predgrađu Conflans-Sainte-Honorine izazvalo je užas u Francuskoj ali i izvan granica zemlje: tog petka, jedan 18-godišnji Čečen je nožem ubio 47-godišnjeg nastavnika historije Samuela Patyja i odrubio mu glavu.

Paty je pokazivao karikature proroka Muhameda na nastavi lekciji o slobodi izražavanja. Karikature je ranije objavio satirični časopis Charly Hebdo, u čiju su redakciju u januaru 2015. upala dvojica terorista i ubila ukupno 12 osoba. Baš kao i ubica Patyja, tadašnji počinitelji su htjeli „osvetiti proroka”.

U ovom slučaju, 18-godišnjaku i njegovih pet navodnih pomagača, koji su također maloljetni, sada se sudi u Parizu. Presuda se očekuje u petak, 8. decembra. Simbolični proces, koji se odvija iza zatvorenih vrata, mogao bi dati odgovore na mnoga pitanja – iako neki smatraju da francuska javnost ne posvećuje dovoljno pažnje ovom suđenju.

Smrtonosna polemika

Među šestoro mladih ljudi, tada između 13 i 15 godina starosti, bila je djevojka koja je pokrenula polemiku koja će se pretvoriti u smrtonosni čin. Rekla je svom ocu da je Paty zamolio muslimanske učenike, uključujući i nju, da napuste prostoriju prije pokazivanja karikatura. Ona se opirala nastavniku i zbog toga je privremeno suspendovana s nastave.

Priča je toliko naljutila njenog oca da je izašao u javnost: u online video snimku zahtijevao je da nastavnik bude disciplinski kažnjen i objavio njegovo ime i ime škole. Time je pokrenuo je pravu kampanju koja je privukla pažnju atentatora.

Ali verzija, koju je ispričala učenica, bila je neistinita: ona uopće nije bila na nastavi i samo je htjela opravdati svoju suspenziju, što je zapravo bila posljedica njenog buntovničkog ponašanja. Ona je sada optužena za iznošenje lažnih optužbi protiv nastavnika. Iza rešetaka bi mogla provesti do dvije i pol godine – baš kao i petorica drugih optuženih: optužnica ih tereti da su bili dio grupe koja je planirala izvršiti teško kazneno djelo. Dječaci su pokazali atentatoru ko je Paty ispred školske zgrade i za to su dobili novac.

Šta se događalo u njihovim glavama?

„Ovim procesom porodica ubijenog želi prije svega shvatiti kako je uopće došlo i kako je uopće bilo moguće da dođe do napada”, kaže odvjetnica Virginie Le Roy, koja zastupa Patyjeve roditelje, njegovu sestru, zeta i dvije nećakinje. „Jesu li mladi mislili da Paty zaslužuje da bude kažnjen zbog pokazivanja karikatura, ili su samo htjeli novac?”, zapitala se ona u razgovoru za DW.

Prema navodima istražitelja, napadač je rekao dječacima da želi da se nastavnik ispriča za svoje postupke i da to bude zabilježeno na video snimci. „Ovo je još važnije, jer su svi optuženi rođeni u Francuskoj i trebali bi biti okrenuti našim demokratskim vrijednostima, uključujući i slobodu izražavanja”, dodaje Le Roy.

Za Dylana Slamu, odgovor na ovo pitanje je jasan. On zastupa jednog od tih mladih muslimana. “S 15 je bio sve samo ne radikaliziran – djelovao je iz nezrelosti, gluposti i pritiska vršnjaka. Nije bio svjestan u čemu sudjeluje”, rekao je odvjetnik za DW. „Tada nije razmišljao o sekularizmu – danas u potpunosti zastupa takav stav.”

“Centralna pitanja”

Ali ovaj proces ima i simbolički značaj, kaže Antoine Casubolo Ferro. On zastupa 13 Patyjevih kolega, kojima je dozvoljeno da prisustvuju ročištima zatvorenim za javnost, jer je prihvaćena njihova kolektivna građanska tužba u procesu. „Moji klijenti žele shvatiti što je pošlo po zlu, kako su izgubili povjerenje svojih učenika i što su mogli učiniti bolje da urade”, rekao je Casubolo Ferro za DW.

A ova pitanja su aktualna i danas. Naime, 13. oktobra ove godine 20-godišnji radikalizirani Rus, koji je s porodicom došao u Francusku 2008. izbo je na smrt nastavnika francuskog Dominiquea Bernarda ispred njegove škole u ​​sjevernom Arasu. Za Vincenta Vincent Tiberja, profesora političke sociologije na Univerzitetu u Bordeauxu ovaj novi atentat i sadašnje suđenje trebali bi skrenuti pažnju na središnje pitanje.

Trebali bi se zapitati kakvo mjesto bi škole trebale zauzimati u našem društvu i što je potrebno nastavnicima kako bi ispunili svoju misiju, koja je ključna za našu demokraciju“, rekao je on za DW. „Ali umjesto toga govorimo o ograničavanju useljavanja, uključujući i novi zakon na kojem vlada radi a koji sve useljenike doživljava kao opasnost”, kaže on.

Mnogi učenici i nastavnici su u strahu

„Mnogi nastavnici strahuju od novih napada”, kaže Raphael Dargent, nastavnik historije i čelnik sindikata SNACL. „Vlasti bi trebale bolje kontrolirati društvene mreže, trebale bi nam pomoći da odbranimo princip sekularizma, protiv kojeg je sve veći broj učenika, i da bolje osiguramo škole od uljeza.”

Srednjoškolac Paul Renault se slaže s nastavnikom. „Mnogi učenici su uplašeni, posebno od napada na Dominiquea Bernarda, na kraju krajeva, napadač je slobodno šetao školom nakon ubistva”, kaže ovaj 18-godišnjak. „Suđenje bi zapravo trebala biti prilika da se razgovara o takvim problemima – ali do sada to nije bio slučaj.”

Za odvjetnicu La Roy, postupak bi u slučaju okrivljujuće presude ipak mogao imati odgojni efekt. „To bi pokazalo da pravosuđe brani osnovne vrijednosti naše demokracije i da se sudionici ne mogu tek tako izvući“, kaže ona.

Najnovije vijesti

To Top