U toku svečanosti dječak Afan iz susjednog džemata, koji tek ove godine polazi u školu, donio je svoju kasicu s ušteđevinom i stavio je u kutiju za priloge, rekavši da želi svoju ušteđevinu dati za džamiju. Kada su redari nakon svečanosti otvorili kasicu, u njoj su izbrojali više od 800 KM. Ovaj dječakov gest mnogima je izmamio suze.
Svakodnevni život vjernika muslimana nezamisliv je bez džamije. Nevidljivim nitima džamije su vezane za svakog vjernika. Zvuk ezana razgaljuje im dušu, a pogled na džamiju donosi radost. Njene munare orijentiri su u prostoru, a ezani koji se razliježu u daljine orijentiri su u vremenu. Džamije su dio muslimanskog bića. Gdje se munare uzdižu k nebu i gdje se ezan čuje, tu musliman osjeća posebnu sreću i spokoj. Zato, gdje muslimani žive u većem broju, tu su i džamije.
Tako je i diljem Bosne i Hercegovine. Od Gline do Drine, od Save do Jadrana rasute su stotine islamskih bogomolja. Prije nekoliko stoljeća na ovim prostorima broj džamija, kao i broj muslimana, bio je mnogo veći. Ratovi i druge katastrofe, te zloba i destruktivnost nemuslimana u našem okruženju uzrokovali su da stotine muslimanskih vjerskih objekata zauvijek nestane s lica zemlje. Uništavanje islamskog naslijeđa posebno je bilo izraženo u proteklih 100 godina, što je dovelo do toga da deseci nekad muslimanima Bošnjacima naseljenih mjesta ostanu bez ijednog traga koji bi ukazao na to da su ovdje nekad živjeli.
U sjeverozapadnom dijelu naše domovine, koji bolje poznajemo pod nazivom Krajina, nasreću, nailazimo na drugačiju sliku. Broj Bošnjaka kao i islamskih vjerskih objekata ovdje se znatno povećao. Hrabrost, žilavost, spremnost i složnost Krajišnika pomogla im je da sačuvaju nasljedstvo svojih predaka. Posljednjih pedesetak godina Bošnjaci su postali apsolutno dominantni, pogotovo u naseljima na lijevoj obali Une, a pored toga, formirani su deseci potpuno novih bošnjačkih naselja. U brojnim mjestima formirani su džemati i sagrađene džamije. Jedno od ovakvih mjesta jeste i Mahmića Most, naselje koje se nalazi između Bosanske Otoke i Bužima, od kojeg je udaljeno svega sedam kilometara. Naselje je administrativno podijeljeno. Veći dio Mahmića Mosta pripada općini Bosanska Krupa, a manji dio, onaj koji je smješten na lijevoj obali rječice Baštre, pripada općini Bužim.
