ZAPADNU Europu pogodio je žestok toplinski val za koji se predviđa da će srušiti temperaturne rekorde. Polovica Francuske je pod crvenim upozorenjem, poremećen je željeznički prometom u Belgiji te su otkazani ili odgođeni sportski događaji u Španjolskoj i Njemačkoj.
Francuska pod crvenim upozorenjem
Francuske vlasti u ponedjeljak su za 49 od 96 kontinentalnih departmana izdale najviši, crveni stupanj opasnosti, pozvavši 35 milijuna ljudi na “potpuni oprez”, redovito pijenje vode, izbjegavanje napornih aktivnosti i izravnog izlaganja suncu.
Za još 40 departmana izdano je narančasto upozorenje. “Vrlo visoke temperature dugotrajno se uspostavljaju diljem zemlje”, priopćila je nacionalna meteorološka služba Météo-France. “I dnevne i noćne temperature bit će iznimne.”
Naveli su da će temperature diljem zapadne i središnje Francuske od ponedjeljka poslijepodne vjerojatno prelaziti 40°C – očekuje se 43°C u Bordeauxu, 41°C u Limogesu, 40°C u Toulouseu i Toursu te 39°C u Parizu. To je, najavljuju meteorolozi, tek početak. Do kraja tjedna se očekuje dodatni rast temperatura, pa bi u dijelovima zemlje mogle prijeći 45°C.
Već srušeni povijesni rekordi
Météo-France je također izvijestio da se očekuje kako će noćne temperature barem do petka biti znatno više od uobičajenih za ovo doba godine, pri čemu su minimalne temperature zabilježene u nedjelju navečer u nekoliko gradova već postavile povijesne rekorde.
Prema riječima prognostičara, očekuje se da će francuski nacionalni indeks vrućine, koji predstavlja prosjek dnevnih i noćnih najviših temperatura mjerenih na 30 meteoroloških postaja diljem zemlje, u ponedjeljak ili utorak dosegnuti svoju najvišu razinu ikad.
Ima mrtvih
“Mnogi će osjetiti posljedice jer se tijelo iscrpljuje zbog dugotrajne izloženosti visokim temperaturama”, rekla je francuska ministrica zdravstva Stéphanie Rist prilikom posjeta jednoj pariškoj bolnici u ponedjeljak. Pozvala je građane da provjere stanje starijih i nemoćnih susjeda.
U jugozapadnoj regiji Gironde lokalni dužnosnici izjavili su da je smrt troje ljudi u nedjelju, u dobi između 80 i 95 godina, djelomično uzrokovana velikom vrućinom. Hitne službe priopćile su da se desetero ljudi, uključujući 13-godišnjeg dječaka, utopilo u nesrećama prilikom kupanja.
U Francuskoj je u nedjelju održan godišnji festival ulične glazbe, Fête de la Musique, iako su ga neke lokalne vlasti otkazale, dok su druge održale samo večernje događaje. U mnogim područjima uvedena su i ograničenja na konzumaciju alkohola.
Više od 800 škola diljem zemlje u ponedjeljak je bilo zatvoreno, dok je još 1800 reorganiziralo nastavu kako bi učenici mogli ranije otići kući. Jedna od deset regionalnih željezničkih linija oko Pariza otkazana je zbog opasnosti od oštećenja vlakova i pruga.
Upozorenja i u Španjolskoj, Njemačkoj, Belgiji i Velikoj Britaniji
Španjolska je proglasila svoj prvi službeni toplinski val ove godine, koji traje od nedjelje do srijede, a predviđa se da će temperature u nekim područjima dosegnuti 44°C. U Madridu je otkazano javno gledanje utakmice španjolske nogometne reprezentacije protiv Saudijske Arabije na Svjetskom prvenstvu.
Državna meteorološka služba Aemet upozorila je u nedjelju na “iznimno visoke” dnevne i noćne temperature za ovo doba godine. “Temperature će u četvrtak početi padati, ali vrućina će i dalje biti intenzivna”, dodali su iz agencije.
U Njemačkoj su organizatori prekinuli finale teniskog turnira Berlin Open i evakuirali sve prisutne zbog jakih grmljavinskih oluja, nakon što su temperature u njemačkoj prijestolnici tijekom vikenda prelazile 30°C.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Temperature u Belgiji, koje su već u nedjelju bile iznad 30°C, bit će “najviše ikad zabilježene”, rekao je David Dehenauw, voditelj prognoza na meteorološkom institutu IRM. Neki vlakovi u vrijeme najvećih gužvi otkazani su kako bi se smanjio rizik od kvarova.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, nacionalna meteorološka služba Met Office izdala je upozorenje na “ekstremnu vrućinu” za veći dio južne Engleske i dijelove Walesa, koje vrijedi od ponedjeljka do četvrtka. Predviđaju se temperature do 38°C. Trenutni rekord za lipanj iznosi 35.6°C, postavljen 1976. godine.
Toplinski val i na Balkanu
Švicarska meteorološka služba upozorila je na “snažan toplinski val” koji donosi temperature do 37°C. Izdana su upozorenja za niža područja, a iz službe su poručili kako je neizvjesno kada će val završiti.
Za dijelove Hrvatske i Srbije za iduće su dane izdana narančasta upozorenja zbog visokih temperatura koje bi mogle doseći 35°C. Hrvatske vlasti izdale su zdravstvene preporuke za nošenje s ekstremnim vrućinama, a za visoke temperature pripremaju se i Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora.
Znanstvenici ističu da će, kako se Zemlja nastavlja zagrijavati, ekstremni toplinski događaji, koji su povijesno bili ograničeni na vrhunac ljeta, postajati sve češći, intenzivniji i dugotrajniji. Također će se, kažu, događati ranije i kasnije tijekom godine.
Val vrućine stvorila je toplinska kupola. Što je to?
Jedan od ključnih uzroka ovih ekstremnih vremenskih pojava je fenomen poznat kao toplinska kupola.
Toplinska kupola je meteorološki fenomen u kojem se velika masa vrućeg zraka zarobljava iznad određenog područja, što uzrokuje ekstremne temperature. Uobičajeno topli zrak, budući da je rjeđi od hladnog, ima tendenciju da se diže u vis. Međutim, snažan sustav visokog tlaka može spriječiti to dizanje i širenje i prisiliti topli zrak da ostane zarobljen blizu površine u određenom području.
Kako nastaje toplinska kupola?
Sustavi visokog tlaka u tom smislu djeluju poput poklopca ili kupole nad određenim područjem.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono, profesor sa zagrebačkog PMF-a, tumači da “pojačana supsidencija u jakom anticiklonalnom polju zraka ne dozvoljava duboku mokru konvekciju i isparavanje, već svojim jakim ‘poklopcem’ čini obrnuto – koči miješanje zraka i provjetravanje”.
“To se najčešće događa kad je mlazna struja, polarna ili suptropska, preslaba, a to slabljenje je nešto što se zbiva u ovim aktualnim klimatskim promjenama”, kaže Grisogono.
Začarani krug
Sunčeva energija zagrijava tlo, a to zagrijano tlo potom zagrijava zrak iznad sebe. Bez mogućnosti da se podigne i rasprši, zagrijani zrak ostaje blizu tla, gdje se nastavlja zagrijavati. On se pod kupolom zbija, a kako je njegova ukupna toplina zarobljena u manjem volumenu, temperatura mu dodatno raste.
Visoki tlak također sprječava formiranje oblaka i oborina, što znači da područje pod toplinskom kupolom ostaje suho i sunčano, a to, pak, dodatno povećava temperaturu.
Jedan od ekstremnih primjera toplinske kupole dogodio se 2021. godine u Sjevernoj Americi, kada su zapadni dijelovi SAD-a i Kanade doživjeli rekordne temperature koje su premašivale 40°C, uzrokujući brojne zdravstvene probleme ljudi i šumske požare.
Toplinske kupole postajat će sve češće i trajnije
Razumijevanje toplinskih kupola ključno je za pripremu i odgovor na toplinske valove, koji će s klimatskim promjenama postajati sve učestaliji i intenzivniji.
Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change analizirala je toplinsku kupolu iz 2021. godine u zapadnoj Kanadi i SAD-u te zaključila da su klimatske promjene značajno povećale vjerojatnost takvih događaja. Prema toj studiji, ako globalne temperature porastu za 2°C iznad predindustrijske razine, toplinske kupole, poput one iz 2021., mogle bi se pojavljivati svakih deset godina.
“Veza između ekstremnih vrućina i prosječne temperature može se djelomično objasniti povratnom spregom između vlažnosti tla i atmosfere. Očekuje se da će se vjerojatnost ekstremnih vrućina sličnih onima iz 2021. godine povećati zbog općeg zagrijavanja, pojačane povratne sprege između vlažnosti tla i atmosfere te slabe, ali ipak značajno povećane vjerojatnosti cirkulacije slične toplinskoj kupoli”, pišu autori u sažetku.
Toplinske kupole već su postale vjerojatnije
Bulletin of the Atomic Scientists objavio je 2023. da su zbog klimatskih promjena toplinske kupole postale pet puta vjerojatnije.
Klimatske promjene utječu na dinamiku atmosfere, uključujući promjene u obrascima visokog i niskog tlaka. Jači i trajniji sustavi visokog tlaka mogu dovesti do češćeg formiranja toplinskih kupola. Također, klimatske promjene mogu oslabiti mlazne struje, odnosno jet streams, što omogućuje sustavima visokog tlaka da dulje ostanu na jednom mjestu.
Kako se polarni ledeni pokrovi tope, a površine pokrivene šumama i travnjacima zamjenjuju površinama poput asfalta i betona, reflektivnost Zemljine površine se smanjuje. Tamnije površine reflektiraju manje topline u svemir, odnosno apsorbiraju je više, zbog čega se zrak iznad njih snažnije zagrijava. To, pak, može potaknuti češće formiranje i dulje trajanje toplinskih kupola.
Gradovi zbog urbanog toplinskog efekta dodatno pogoršavaju učinke toplinskih kupola. Beton, asfalt i drugi građevinski materijali apsorbiraju i zadržavaju više topline od travnjaka i šuma, što može pojačati intenzitet toplinskih valova unutar urbanih područja.
Klimatske promjene također pridonose učestalijim i jačim sušama. Suho tlo i manjak vlage smanjuju mogućnost hlađenja površine kroz isparavanje, što opet pojačava učinak toplinskih kupola. Manjak vlage u zraku također smanjuje količinu oblaka, što omogućava da još više sunčeve energije dođe do tla i zagrije ga.
Index.hr
