Godinama nakon zločina u javnosti su se pojavila svjedočenja koja ukazuju na moguću političku pozadinu ubistva. Prema tim navodima, zločin je navodno planiran kao provokacija na dan obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici
Ubistvo šesnaestogodišnje Melihe Durić, koje je potreslo Vlasenicu i bošnjačke povratnike, ostalo je jedan od najtežih neriješenih slučajeva iz poslijeratnog perioda u Bosni i Hercegovini.
Dok su se 11. jula 2001. godine u Potočarima okupljali preživjeli genocida, porodice žrtava te domaći i strani zvaničnici povodom početka izgradnje Memorijalnog centra u Potočarima, u Vlasenici se desila tragedija koja je zauvijek promijenila život porodice Durić
Te večeri u porodičnoj kući u vlaseničkom naselju Džamdžići ubijena je šesnaestogodišnja Meliha Durić. Nakon što je s ocem i mlađim bratom prvi put poslije izbjeglištva iz 1992. godine došla obići porodični dom, njen povratak završio je tragedijom.
Nekoliko minuta prije 23 sata tišinu je prekinuo pucanj. Meliha je pogođena dok je boravila u jednoj od prostorija kuće, a kasnija balistička vještačenja pokazala su da je hitac ispaljen s krova obližnje napuštene i ratom oštećene kuće.
Istraga bez konačnog odgovora
Od prvih dana nakon ubistva istragu su pratile brojne kontroverze. Vodio ju je tim tadašnjeg Centra službe bezbjednosti Zvornik, na čijem je čelu bio čovjek protiv kojeg je kasnije podignuta optužnica za ratne zločine.
Tokom istrage pronađena je puška za koju je balističkim vještačenjem utvrđeno da odgovara oružju iz kojeg je ispaljen smrtonosni hitac. Osumnjičeni je tvrdio da se puška u vrijeme ubistva nalazila kod mehaničara na popravci, ali je mehaničar osporio takvu tvrdnju. Uprkos tome, optuženi je 2004. godine oslobođen, a slučaj nakon toga praktično nije ozbiljnije istraživan.
Dodatne sumnje izazvala je činjenica da je dva mjeseca prije Melihinog ubistva iz iste puške i s gotovo identične pozicije ranjen još jedan povratnik, i to u istoj prostoriji. Zbog toga su se pojavile sumnje da nije riječ o pojedinačnom incidentu, već o unaprijed planiranim napadima na povratnike.
Tvrdnje o političkoj pozadini
Godinama nakon zločina u javnosti su se pojavila svjedočenja koja ukazuju na moguću političku pozadinu ubistva. Prema tim navodima, zločin je navodno planiran kao provokacija na dan obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici. Prvobitna meta, kako se tvrdilo, trebali su biti Bratunac ili Srebrenica, ali je plan navodno promijenjen zbog pojačanog prisustva međunarodnih snaga, nakon čega je fokus preusmjeren na Vlasenicu.
Pojedini svjedoci tvrdili su i da je akciju koordinirao tadašnji ratni komandant lokalne jedinice, koji je, uprkos tome što se zvanično vodio kao bjegunac u Srbiji, tajno boravio na području Vlasenice. Kao mogući izvršioci spominjani su bivši pripadnici 10. diverzantskog odreda, među kojima su neka imena kasnije dovođena u vezu i sa sudskim procesima za genocid u Srebrenici.
I pored novih navoda i zahtjeva da se istraga obnovi, do danas nije podignuta nova optužnica. Porodica Melihe Durić godinama tvrdi da postoje ljudi koji znaju ko stoji iza ubistva, ali da odgovorni nikada nisu izvedeni pred lice pravde.
Njen otac, nakon više od dvije decenije borbe za istinu, više puta je poručio da je izgubio vjeru u pravosudni sistem. Ipak, kaže da ga i danas prati isto pitanje – zbog čega je ubijena njegova kćerka i zašto niko za taj zločin nije odgovarao.
Oslobodjenje.ba
