BiH

Paklen kraj ljeta u BiH i na Balkanu: Živa se penje do 43 stepena, evo kada će ‘pržiti

Novi toplotni val zahvatit će Bosnu i Hercegovinu i veći dio Balkana u drugoj polovini sedmice, donoseći temperature od 38 do 43 stepena Celzijusa.

Najintenzivnije vrućine očekuju se od četvrtka do subote, a posebno će biti pogođeni istočna Hrvatska, Bosna i Hercegovina, sjeverna Srbija i Mađarska. Riječ je o šestom snažnom toplotnom valu ove sezone, a pokreće ga postojano područje visokog pritiska nad centralnim Sredozemljem i južnom Evropom.

Topao zrak iz sjeverne Afrike širi se prema centralnoj Evropi i Balkanu, a temperature bi ponegdje mogle biti od 12 do 16 stepeni više od dugoročnog prosjeka za kraj augusta, naveo je Severe Weather Europe.

Neubičajeno intenzivan toplotni val za ovo doba godine

Najtopliji zrak zadržavat će se nad Sredozemljem do petka, nakon čega će se toplotni val postepeno širiti prema istoku i sjeveroistoku Evrope. Na Balkanu će temperature ponovo dosezati oko 38, a lokalno i više od 40 stepeni.

Najizraženije vrućine prognoziraju se u dolini rijeke Po, dijelovima Italije, Bosni i Hercegovini, istočnoj Hrvatskoj, Mađarskoj, sjevernoj te Srbiji. U nizinskim područjima temperature bi lokalno mogle dosegnuti između 42 i 43 stepena, čime bi se ponegdje približile dnevnim rekordima za kraj augusta.

Toplotni val bit će neuobičajeno intenzivan za ovo doba godine. U subotu će se područje visokog pritiska iznad centralne Evrope i Balkana izdužiti prema istoku, pa će se ekstremne vrućine proširiti prema zapadnoj Ukrajini i Poljskoj. Istovremeno će zapadnu Evropu postepeno zahvatati svježiji zrak s Atlantika.

Problem neće predstavljati samo visoke dnevne temperature. U većim gradovima i nizinskim područjima noćne temperature mogle bi biti između 22 i 26 stepeni, zbog čega će izostati prijeko potrebno osvježenje.

Takve tropske noći povećavaju opterećenje organizma, posebno kod starijih osoba, djece, hroničnih bolesnika i ljudi koji rade na otvorenom. Dugotrajna izloženost vrućini može uzrokovati dehidraciju i iscrpljenost, a u težim slučajevima i toplotni udar.

Visoka vlažnost dodatno pojačava osjećaj vrućine, upozorava Severe Weather Europe, a pri temperaturi od oko 35 stepeni i vrlo visokoj vlažnosti zraka subjektivni osjećaj temperature može dosegnuti gotovo 50 stepeni. Toplotni valovi povezani su i s većim rizikom od srčanih i moždanih udara, kao i pogoršanjem respiratornih bolesti.

Dugotrajna suša i vrući kontinentalni vjetrovi ubrzat će gubitak vlage iz tla te povećati opasnost od požara. Istovremeno će zbog intenzivnije upotrebe rashladnih uređaja rasti potrošnja električne energije.

Šta je toplotna kupola?

Toplotna kupola nastaje kada se snažno i stabilno područje visokog pritiska duže zadrži nad velikim prostorom. Ono djeluje poput poklopca, zadržavajući topao zrak u nižim slojevima atmosfere. Zrak se pritom spušta, sabija i dodatno zagrijava, zbog čega temperature pri tlu nastavljaju rasti.

Ove sedmice takav sistem dominirat će Sredozemljem, južnom i centralnom Evropom te Balkanom. Najveća temperaturna odstupanja u četvrtak očekuju se nad Italijom i centralnim Sredozemljem, a potom će se žarište vrućine premještati prema Balkanu, piše SWE.

Raport.ba

Najnovije vijesti

To Top