Foto: Screenshot
Visoki predstavnik Christian Schmidt je presudio: donio je odluku kojom se osigurava održavanje izbora 2. oktobra.
Visoki predstavnik je povukao ovakav potez nakon višemjesečnih blokada HDZ-ovog ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande i nakon što je bilo ozbiljno ugroženo finansiranje, a time i samo održavanje izbora.
POKUŠAJ I NAČIN BLOKIRANJA ODRŽAVANJA IZBORA
Podsjećamo, zbog blokada koje traju mjesecima, a uzrokuju ih SNSD i HDZ, institucije Bosne i Hercegovine nemaju budžet za 2022. godinu. Zbog toga su iz Centralne izborne komisije BiH više puta tražili da Vijeće ministara donese odluku i odobri sredstva potrebna za provođenje Općih izbora 2022. HDZ je blokirao donošenje odluke, a umjesto toga ministar Bevanda u proceduru je uputio Nacrt zakona o budžetu institucija BiH. Ovakav potez je, također, bio pokušaj i način blokiranja održavanja izbora, s obzirom na to da donošenje budžeta traje mjesecima.
HDZ je ranije odbio da na sjednicama Vijeća ministara odobri potrebna sredstva CIK-u, tvrdeći da bi tako prekršio zakon. I prije današnje Schmidtove odluke, iz OHR-a su reagovali i pojasnili da Bevanda i HDZ ne govore istinu: „Zakon o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine (stav 5. člana 11.) dopušta Vijeću ministara da finansira rashode koji nisu bili predviđeni prethodnim budžetom tokom perioda privremenog finansiranja. Ne postoji prepreka da Vijeće ministara odobri potrebna sredstva ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava.“
Ono što je poznato cijelom demokratskom i civilizovanom svijetu iz OHR-a su morali dodatno pojašnjavati HDZ-u u pokušaju da domaće institucije, bez novog korištenja ovlasti visokog predstavnika, donesu potrebne odluke. „Glasanje je temeljno pravo građana u demokratskom društvu, a finansiranje izbora je zakonska obaveza. Pozivam sve članove Vijeća ministara da rade svoj posao i odobre sredstva”, poručio je visoki predstavnik 19. maja. Ipak, Schmidt je još jednom dobio negativan odgovor i sam se uvjerio u neophodnost korištenja svog mandata i ovlasti, podrazumijevajući i bonske ovlasti u punom kapacitetu.
Nakon grubog ignorisanja OHR-a i zahtjeva visokog predstavnika, Schmidt je još u maju, kako je objavio njemački „Standard“, pripremio odluku kojom se osigurava finansiranje izbora 2. oktobra. „Standard“ je tada upozorio da postoje „snage u EU koje žele oslabiti OHR“. To su, podsjećaju, iste snage koje se oslanjaju na koncept „lokalne odgovornosti“, iako je taj koncept propao u proteklih deset godina, jer neke lokalne političke snage ne žele preuzeti odgovornost, već poput prijatelja Kremlja i šefa SNSD-a i bosanskih Srba Milorada Dodika godinama rade na uništenju države Bosne i Hercegovine“. Da je Schmidt mnogo ranije pripremio odluku i upotrebu bonskih ovlasti, potvrđeno je i za Hayat.ba iz izvora bliskih OHR-u.
NOVA PRIJETNJA
Ipak, Schmidt, iako ju je pripremio, svoju odluku do danas nije zvanično donio i objavio, iako je to namjeravao i iako je postojala potreba, pa i nužda za njom, zbog, kako se tvrdi i u BiH, ali i među određenim europarlamentarcima, intervencije Johanna Sattlera, šefa Delegacije Evropske unije u BiH. Sattler je tako, i ne prvi put, otvoreno stao uz HDZ, bez obzira na retrogradne politike i blokade koje su im u Agendi. Zbog svega je i nekoliko udruženja iz BiH i Evrope zatražilo razrješenje Sattlera s pozicije šefa Delegacije Evropske unije u BiH i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini.
Konačno, zbog straha od bonskih ovlasti i njihovog češćeg upotrebljavanja, reagovao je i Milorad Dodik. Plašeći se da bi visoki predstavnik jednakim metodama mogao početi otklanjati i druge blokade, pa i sankcionisati pojedince i subjekte koji onemogućavaju valjano funkcionisanje države i njenih organa, Dodik je, kao da sam kontroliše poteze HDZ-a, najavio kako će Vijeće ministara ipak donijeti odluku i odobriti CIK-u zahtijevana sredstva za održavanje izbora. Umjesto jasne odluke uslijedilo je novo „nadmudrivanje“ HDZ-a i novi pokušaj blokade. Visokom predstavniku nije preostalo ništa drugo do vađenja ključeva bonskih ovlasti iz ladice.
Iz HDZ-a su ranije nagovještavali da će, ako do izbora i dođe, implementacija njihovih rezultata biti upitna. Jasno je da je to nova prijetnja, s obzirom na to da ista stranka već četiri godine onemogućava formiranje nove Vlade Federacije. Naravno, tu su i brojne druge blokade. Sada, nakon Schmidtove odluke, ostaje nada da za svaku narednu odluku neće biti potrebno čekati posljednji trenutak i tako dopustiti iscrpljivanje i države i svih njenih građana.
(Izvor: Hayat.ba)
