Politička kriza u Unsko-sanskom kantonu (USK), izazvana nedavnom, poslijeponoćnom smjenom Vlade Mustafe Ružnića (NESBiH) i imenovanjem novog saziva Vlade na čelu s Ibrahimom Dizdarićem (POMAK), zvanično će dobiti svoj pravni epilog pred najvišom sudskom instancom u FBiH.
U odgovoru na upit Raporta, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je da je sjednica Vijeća za zaštitu vitalnog interesa o ovom pitanju zakazana za četvrtak, 20. augusta, te da su od predsjedavajućeg Skupštine USK-a zatražili dodatnu dokumentaciju o ovom predmetu.
Podsjećamo, vanredno zasjedanje Skupštine USK održano u noći s 10. na 11. august okončano je izborom nove Vlade USK ali i potezom i šefa Kluba Srba, Mladena Lonića (SDP) koji je pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Lonić je osporio izmjene sastava Komisije za izbor i imenovanja, ukazujući na to da u njoj nema predstavnika srpskog naroda.
Odgovor iz Ustavnog suda FBiH
Uprkos uloženom ustavnom vetu, koji prema slovu zakona zahtijeva hitno zaustavljanje redovne procedure, novoformirana skupštinska većina (SDA, POMAK, DF i SBiH) ignorisala je upozorenja.
Nakon kraće pauze, tu noć, zastupnici su nastavili sjednicu i potvrdili novu Vladu premijera Ibrahima Dizdarića. Kao opravdanje za ovaj manevar, nova većina je navela da vitalni interes Srba ne može biti ugrožen jer je u novu Vladu uvršten ministar iz reda srpskog naroda.
sada već opozicionih SDP BiH, Naše stranke i NES BiH tvrdili su da je nova Vlada USK imenovana protivno Ustavu, što nova većina negira.
Međutim, na upit Raporta Ustavnom sudu FBiH da li pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa od ovlaštenog lica, u ovom slučaju šefa Kluba jednog naroda automatski suspenduje dalji postupak odlučivanja na sjednici kantonalne skupštine, iz Ustavnog suda FBiH su odgovorili pozivajući se na ustavne odredbe.
“Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u zakonodavnom tijelu kantona propisan je odredbom člana V.2.7a. i 7b. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine.
Članom V.2.7a.4) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine propisano je “Ako samo jedan predsjedavajući ili zamjenik predsjedavajućeg tvrdi da zakon, propis ili akt potpada pod listu vitalnih interesa, dvotrećinska većina odgovarajućeg kluba jednog od konstitutivnih naroda datog zakonodavnog organa može proglasiti da je riječ o pitanju sa liste vitalnih nacionalnih interesa.”.
Članom V.2.7b) Ustava Federacije je propisano: (1) U slučaju da dvotrećinska većina jednog od klubova konstitutivnih naroda u skupštini kantona odluči da se neki zakon, propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, za usvajanje takvog zakona, propisa ili akta, potrebna je većina glasova unutar svakog kluba konstitutivnih naroda zastupljenih u zakonodavnom organu kantona.
Ako se većina iz stava 1. ovog člana ne može postići, pitanje se prosljeđuje Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine koji donosi konačnu odluku o tome da li se dati zakon, propis ili akt odnosi na vitalni interes konstitutivnog naroda”, naveli su za Raport iz Ustavnog suda FBiH.
Sve ukazuje na to da se trebala sačekati odluka Ustavnog suda FBiH
Zvanični odgovori Ustavnog suda FBiH, na upit Raporta, jasno ukazuju na to da prema članu V.2.7b Ustava FBiH, onog trenutka kada ovlašteno lice pokrene mehanizam vitalnog nacionalnog interesa odluka se više ne može izglasati prostom većinom.
Ako se o spornom pitanju ne postigne konsenzus svih klubova naroda u Skupštini, a to se nije dogodilo, predmet se automatski prosljeđuje Ustavnom sudu FBiH koji jedini ima pravo donijeti konačnu odluku.
U praksi, to znači da uvođenje ministra Srbina u novu Dizdarićevu Vladu ne poništava uloženi veto Mladena Lonića na sastav skupštinskih tijela koja su tu Vladu predložila.
Nova većina nije imala ustavno pravo da sama procijeni da li je veto opravdan ili ne, već je sudbinu izvršne vlasti morala prepustiti sudijama Ustavnog suda FBiH, bez obzira na to bili u pravu ili ne.
Iz Ustavnog suda FBiH su za Raport naveli i da Vijeće za zaštitu vitalnog interesa pri Ustavnom sudu FBiH odlučuje o prihvatljivosti ovakvih slučajeva dvotrećinskom većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim.
Znači, Vijeće za nacionalni interes Ustavnog suda FBiH će 20. augusta raspravljati isključivo o prihvatljivosti zahtjeva kojeg je uputio zamjenik predsjedavajućeg Skupštine USK i šef Kluba Srba, Mladen Lonić (SDP).
Sud će, dakle, provjeriti samo da li su ispunjene formalne ustavne procedure za pokretanje veta na izmjenu skupštinske komisije koja je i predložila novu Vladu.
Ukoliko Ustavni sud u četvrtak zaključi da je Lonićev zahtjev pravno utemeljen i prihvatljiv, od tog momenta počinje teći ustavni rok od mjesec dana u kojem Vijeće mora ući u meritum i donijeti konačnu presudu o tome da li je vitalni interes srpskog naroda zaista ugrožen.
Konačna odluka o tome, donijet će i odgovor na pitanje je li aktuelna Vlada USK legalna, a to bi se trebalo desiti najkasnije do 20. septembra.
S obzirom na to da se opći izbori u BiH održavaju 4. oktobra, to znači da bi odluka Suda mogla stići tačno 14 dana prije otvaranja birališta, naravno ako budu čekali krajnji rok za donošenje odluke.
Raport.ba
