Znastvenici su na Suncu jučer otkrili dva golema roja sunčevih pjega iz kojih se u narednim danima mogu očekivati sunčevi bljeskovi i koronini izbačaji masa koji bi mogli pogoditi Zemlju i uzrokovati aurore te eventualno probleme u komunikacijskim sustavima i električnim mrežama.
Neke od otkrivenih pjega višestruko su veće od Zemlje.
Aktivna područja nazvana su AR2993 i AR2994, a za njima dolaze još dvije skupine sunčevih pjega koje su prešle sjeveroistočni horizont Sunca. Donedavno je vrlo aktivna bila i grupa pjega koja zalazi za zapadni horizont Sunca. Ona je prije nekoliko dana bila izvor snažne Sunčeve aktivnosti koja je, na sreću, promašila Zemlju jer nije bila okrenuta prema njoj.
Svaki od dva otkrivena roja sastoji od više sunčevih pjega i pokriva područje koje se mjeri u stotinama milijuna četvornih kilometara, što je mnogo veća površina od površine Zemlje.
Eksplozija uzrokovala zamračenje
Stručnjakinja za Sunce, Mateja Dumbović s Geodetskog fakulteta u Zagrebu kaže da su noćas oko 2 stata aktivne regije AR2993 i AR2994 proizvele sunčev bljesak jačine M9.6, sto je umjeren do snažan bljesak, koji je rezultirao kratkovalnim radio zamračenjem u jugoistočnoj Aziji i Australiji.
“Nakon bljeska također je uočena emisija radio zračenja koja je specifična za koronine izbačaje, iako njegova erupcija još nije sa sigurnošću potvrđena. Ukoliko je došlo do erupcije koroninog izbačaja, za dva do četiri dana mogli bismo očekivati dolazak eruptirane plazme do Zemlje budući da su njihov izvor aktivna područja koja su relativno usmjerena prema Zemlji. U tom slučaju za očekivati je umjerenu do snažnu geomagnetsku aktivnost”, kaže Dumbović
U narednim danima možemo očekivati još aktivnosti iz A2993-94. Mogući su, čak vrlo vjerojatni i jači bljeskovi jačine X te koronini izbačaji. S obzirom da će aktivna područja i u narednih nekoliko dana biti usmjerena prema Zemlji, izgledno je da ce pojačana aktivnost imati utjecaja na Zemlju u vidu povremenih kraćih radio zamračenja na strani Zemlje okrenutoj prema Suncu, pojačana opasnost od izloženosti zračenju za satelite i transpolarne letove, te pojačana opasnost za elektroenergetske sustave u polarnim podrucjima uslijed geomagnetske aktivnosti. Takoder je izgledna aktivnost polarne svijetlosti u polarnim područjima, tumači naša sugovornica
Najveći bljesak u 25 ciklusu
Znanstvenici ističu da je ovo što se događa podsjetnik da je Sunce u fazi jačanja solarnih aktivnosti u 25. ciklusu koji bi kulminaciju trebao dostići krajem 2024. ili početkom 2025. godine. Svaki ciklus traje oko 11 godina, a počeli su se sustavno pratiti 1775. godine. To znači da nas prava uzbuđenja sa sunčevim bljeskovima i koroninim izbacajima tek očekuju.
“Siguran sam da ćemo vidjeti veća aktivna područja tijekom sljedećih nekoliko godina”, rekao je solarni fizičar Dean Pesnell iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard u e-poruci za Live Science.
“Aktivna područja 2993 i 2994 su srednje veličine i ne predstavljaju ono najbolje što solarni ciklus 25 može stvoriti”, dodao je.
Energija iz aktivnih područja na Suncu može se osloboditi na dva načina – kao zračenje (sunčevi bljeskovi) te kao koronini izbačaji (CME), koji su supervruće kugle plazme.
Koronini izbačaji mogu uzrokovati prekrasne aurore, no također mogu predstavljati opasnost za električne mreže, satelite, komunikacijske mreže, te eventualno čak za astronaute koji se nalaze izvan zaštite Zemljinog magnetskog polja.
Čini se da je masivni Sunčev bljesak klase X1.1 otkriven u nedjelju upravo iz AR2993-94. Stranica EarthSky javlja da je u nedjelju 17. travnja otkriven masivni Sunčev bljesak klase X1.1 koji je potekao iz aktivnog područja sunčevih pjega koje se tada još uvijek nalazilo iza horizonta.
Snažno zamračenje na radio frekvencijama ispod 30 MHz
Centar za predviđanje svemirskog vremena Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) izvijestio je da je puls rendgenskih zraka tog bljeska izazvao snažno zamračenje na radio frekvencijama ispod 30 MHz diljem jugoistočne Azije i Australije.
Znanstvenici su 20. travnja zabilježili još jedan bljesak iz najviše kategorije X. On je kategoriziran kao X2,25, a potekao je iz aktivnog podrucja AR2992 koje je upravo nestalo iza jugozapadnog ruba Sunca. To je najveći bljesak u solarnom ciklusu 25 do sada, a isto područje je četiri sata ranije proizvelo nešto slabiji bljesak M7.3
Budući da su baklje X2.25 i M7.3 bile djelomično blokirane suncem, zapravo su bile veće od onoga što se moglo izmjeriti na Zemlji. Oba događaja izazvala su radio zamračenja u Aziji. Baklja M je na NOAA-inoj ljestvici rangirana kao događaj klase R1, a baklja X kao R3.
Znanstvenici dijele sunčeve bljeskove u pet klasa, od kojih je svaka 10 puta snažnija od prethodne – A, B, C, M i X. Svaka kategorija ima devet podskupina; a najsnažniji bljeskovi klase X mogu imati snagu 10-ak puta veću od bljeska X1. U teoriji ne postoji ograničenje koliko velike mogu biti baklje iz klase X, a najsnažnije, zabilježene 2003. godine, klasificirane su kao X28.
(Izvor: Index.hr)
