Kada ekstremne vrućine konačno popuste, evropske zemlje počet će zbrajati njihove najteže posljedice – broj preminulih. Stručnjaci upozoravaju da će toplotni val koji je ove sedmice zahvatio zapadni dio kontinenta vjerovatno odnijeti stotine, a moguće i hiljade života, više od dvije decenije nakon katastrofalnog ljeta 2003. godine koje je evropske vlade upozorilo na smrtonosne posljedice ekstremnih temperatura.
Iako će prve zvanične procjene broja žrtava biti poznate tek za nekoliko sedmica, španski istraživači već sada procjenjuju da je između nedjelje i srijede zbog visokih temperatura umrlo više od 210 ljudi, piše Politico.
U Francuskoj su pojedinačne tragedije već dospjele na naslovnice. Stariji muškarac koji je radio na otvorenom preminuo je u nedjelju, u ponedjeljak je dvoje male djece umrlo od srčanog zastoja u pregrijanom automobilu, dok je u srijedu pronađeno beživotno tijelo trogodišnjeg dječaka koji se, prema navodima, sakrio u automobil umjesto da ode na popodnevni odmor.
Dvije decenije upozorenja nisu bile dovoljne
Da ekstremne temperature ubijaju ne bi trebalo biti novo saznanje za evropske vlasti. Tokom ljeta 2003. godine toplotni val usmrtio je oko 70.000 ljudi širom Evrope, nakon čega su brojne države usvojile planove za zaštitu stanovništva od velikih vrućina.
Ipak, više od 20 godina kasnije, broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama i dalje se svake godine mjeri desetinama hiljada. Iako precizni globalni podaci nisu dostupni, procjene pokazuju da Evropa bilježi nesrazmjerno veliki broj smrtnih slučajeva uzrokovanih visokim temperaturama u odnosu na ostatak svijeta.
Starenje stanovništva, ubrzano zagrijavanje kontinenta i činjenica da je klima-uređaj u evropskim domovima još uvijek više izuzetak nego pravilo samo su neki od razloga zašto Evropa plaća tako visoku cijenu.
Međutim, stručnjaci smatraju da je osnovni problem činjenica da mjere zaštite stanovništva jednostavno ne prate brzinu klimatskih promjena.
“Veći dio Evrope još uvijek nije sistematski pripremljen za ono što je postalo ponavljajuća kriza. Vrućine i dalje tretiramo kao vremensku pojavu, a ne kao trajnu prijetnju javnom zdravlju”, upozorio je regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge.
Prema njegovim riječima, klimatske promjene uzrokuju sve češće i intenzivnije toplotne valove, zbog čega evropske zemlje moraju hitno unaprijediti zaštitu stanovništva.
Fleur Monasso iz Klimatskog centra Crvenog križa i Crvenog polumjeseca kaže da su ekstremne vrućine postale najveći zdravstveni rizik za Evropu.
“Ovo je pitanje života i smrti”, istakla je.
Starenje stanovništva povećava broj žrtava
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je tokom prve dvije decenije ovog stoljeća u svijetu godišnje od posljedica visokih temperatura umiralo oko 489.000 ljudi.
Iako Evropa ima manje od deset posto svjetske populacije, na nju otpada više od trećine svih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama između 2000. i 2019. godine.
Ni posljednjih godina situacija nije bolja. Samo u posljednje četiri godine više od 200.000 ljudi u Evropi izgubilo je život zbog ekstremnih temperatura, dok je tokom 2022. godine zabilježeno više od 60.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinama.
Posebno su ugrožene starije osobe.
Visoke temperature dodatno opterećuju srce i druge organe dok organizam pokušava regulisati tjelesnu temperaturu, a osobe koje već imaju hronične bolesti predstavljaju najrizičniju grupu.
“Niko nije očekivao temperature od 40 stepeni Celzijusa već u junu. Suočavamo se s klimatskim promjenama bez presedana, a istovremeno stanovništvo stari. Ta dva faktora zajedno stvaraju savršenu oluju”, kaže stručnjakinja Evropske agencije za okoliš Aleksandra Kazmierczak.
Evropski domovi postaju opasno vrući
Problem nije samo vanjska temperatura. Stručnjaci upozoravaju da se evropske zgrade sve više pretvaraju u svojevrsne “peći”.
Većina objekata u sjevernoj Evropi građena je kako bi zadržavala toplotu tokom hladnih zima, a ne kako bi štitila od ljetnih vrućina. Kako klima postaje toplija, upravo to postaje ozbiljan zdravstveni problem.
Britanski Odbor za klimatske promjene upozorio je da bi čak 92 posto postojećih kuća u Velikoj Britaniji moglo biti izloženo pregrijavanju do 2050. godine.
U Parizu karakteristični cinkani krovovi pretvaraju potkrovne stanove u gotovo nepodnošljive prostore tokom ljeta.
“Gradove smo gradili za klimu kakva je nekada bila”, objašnjava profesor Jeroen Kluck sa Univerziteta primijenjenih nauka u Amsterdamu.
Dodaje da će milioni domova u budućnosti vjerovatno morati dobiti aktivne sisteme hlađenja.
Klima-uređaji i dalje rijetkost
Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, gdje klima-uređaje ima oko 90 posto domaćinstava, u Evropi ih posjeduje tek približno svako peto domaćinstvo.
Stručnjaci smatraju da upravo nedostatak rashladnih sistema značajno povećava broj smrtnih slučajeva.
“Klima-uređaji spašavaju živote. U Evropi ih i dalje ima znatno manje nego što bi trebalo i to predstavlja ozbiljan problem”, kaže Monasso.
Nedovoljno hlađenje nije problem samo u domovima. Brojne fabrike, škole, vozovi pa čak i bolnice nemaju adekvatne rashladne sisteme.
Od 2000. godine broj smrtnih slučajeva na radnim mjestima uzrokovanih visokim temperaturama u Evropskoj uniji povećan je za čak 42 posto, zbog čega Evropska konfederacija sindikata traži uvođenje obaveznih pauza za rashlađivanje i zakonsko određivanje maksimalnih dozvoljenih temperatura za rad.
Tokom ove sedmice hiljade škola bile su zatvorene zbog previsokih temperatura u učionicama, Belgija je iz saobraćaja povukla vozove bez klima-uređaja, dok je jedna francuska bolnica saopćila da je pacijent preminuo jer je njegova bolnička soba bila previše zagrijana.
Klimatske promjene napreduju brže od priprema
Evropske države posljednjih godina jesu uvele sisteme upozorenja na ekstremne vrućine, pojedini gradovi otvorili su klimatizirane javne prostore, a Francuska ulaže milione eura u rashlađivanje škola.
Međutim, te mjere nisu ujednačene, pa nivo zaštite stanovništva značajno zavisi od mjesta stanovanja.
Istovremeno, klimatske promjene napreduju mnogo brže nego što Evropa uspijeva prilagoditi svoju infrastrukturu.
Najnovija istraživanja pokazuju da su klimatske promjene učinile ovogodišnji toplotni val čak deset puta vjerovatnijim, dok su dnevne temperature bile u prosjeku dva stepena više nego tokom smrtonosnog ljeta 2003. godine.
Hans Kluge upozorava da planovi doneseni nakon katastrofe prije dvije decenije više nisu dovoljni.
“Toplotni val iz 2003. šokirao je Evropu i natjerao je na djelovanje. Međutim, ti planovi napravljeni su za klimu iz 2003. godine. Prijetnja je danas mnogo veća od odgovora koji imamo.”
Dodaje da najveći problem ostaje činjenica da najugroženiji građani, posebno starije osobe, i dalje često ostaju bez adekvatne zaštite.
“Plan koji nije testiran, za koji nisu osigurani ljudi i novac, nije plan – to je samo dokument. Upravo u razlici između onoga što piše na papiru i onoga što se događa kada temperature dosegnu 45 stepeni ljudi gube živote.”
Stručnjaci zato pozivaju evropske vlade da dugoročno ulažu u prilagođavanje gradova i zgrada klimatskim promjenama, povećaju broj rashladnih centara, ozelenjavaju urbana područja, prilagode radno vrijeme tokom ljetnih mjeseci te osiguraju bolju brigu za najugroženije građane.
Kako zaključuje Kluge, za to nisu potrebna revolucionarna rješenja.
“Potrebni su koordinacija, politička volja i prihvatanje činjenice da su ekstremne vrućine postale trajna karakteristika evropskih ljeta, a ne povremeno iznenađenje.”
Raport.ba
