Foto: Canva
Austrija ulazi u novu demografsku fazu. Prema najnovijem izvješću Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), na dan 1. siječnja 2025. čak 22,7 posto stanovnika Austrije – odnosno više od 2 milijuna ljudi – rođeno je izvan zemlje. Godinu ranije taj udio iznosio je 22,3 posto, što pokazuje stalan rast stranog stanovništva.
Najviše doseljenika potječe iz Njemačke (270.500), zatim iz Bosne i Hercegovine (179.800), Turske (166.800) i Rumunjske (148.600). Slijede Sirija (94.800), Ukrajina (88.700) i Afganistan (48.200).
Tijekom 2024. u Austriju se doselilo oko 178.600 osoba, dok se 128.500 iselilo, što znači da zemlja bilježi pozitivan migracijski saldo.
Najviše stranaca živi u Beču, gdje je čak 40,9 posto stanovnika rođeno u inozemstvu. To znači da gotovo svako drugo dijete u glavnom gradu nema njemački kao materinji jezik. U Beču živi i 40 posto svih migranata u Austriji, dok je najmanji udio stranaca u Burgenlandu (2%).
U Tirolu, poznatom po alpskom turizmu, više od 21 posto stanovnika rođeno je u inozemstvu – porast od 37 posto u posljednjem desetljeću. Najveće zajednice čine doseljenici iz Njemačke, Turske i BiH.
Zanimljivo je i da žene rođene u inozemstvu imaju više djece (1,44) nego Austrijanke (1,28). Najveći natalitet bilježe žene iz Afganistana, Sirije i Iraka – prosječno 3,4 djeteta.
Stručnjaci upozoravaju da će jezična integracija i obrazovanje djece migranata biti glavni izazovi idućeg desetljeća, dok se Beč sve više oblikuje kao multikulturalna europska metropola.
