Novi model predviđa različite iznose najniže plate u zavisnosti od stručne spreme, dok sindikati u oba entiteta najavljuju ambiciozne zahtjeve za 2027. godinu
Minimalne plate u Bosni i Hercegovini mogle bi od 2027. godine biti znatno drugačije nego danas. Savez samostalnih sindikata BiH najavljuje prijedlog novog modela obračuna prema kojem najniža plata više ne bi bila jednaka za sve zaposlene, već bi se određivala u skladu sa stepenom stručne spreme.
Prema prijedlogu koji najavljuje Sindikat, radnici sa završenom osnovnom školom trebali bi imati minimalnu platu od 1.500 KM, zaposlenima sa srednjom stručnom spremom pripadalo bi 1.700 KM, dok bi radnici s višom stručnom spremom imali 1.800 KM. Za zaposlene s visokom stručnom spremom predlaže se najniža plata od čak 1.900 KM.
Riječ je o značajnom povećanju u odnosu na sadašnja primanja, posebno u Federaciji BiH, gdje najniža neto plata iznosi 1.027 KM i jednaka je za sve zaposlene, bez obzira na nivo obrazovanja.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović smatra da postojeći iznos najniže plate nije dovoljan za dostojanstven život te da je potrebno uspostaviti sistem koji će vrednovati obrazovanje i stručnu spremu radnika.
Ako bi minimalna plata bila 1.500 maraka, onda bi to bilo potpuno nešto drugačije. To je za osnovnu školu. Za srednju bi bila 1.700, za višu 1.800, za visoku 1.900 itd. i to je nešto što će Sindikat i predlagati da se riješi na takav način, poručio je Kurtović.
Sindikati RS-a traže platu od 2.000 KM
Ambiciozne zahtjeve za povećanje primanja imaju i u Savezu sindikata Republike Srpske. Predsjednik ovog saveza Goran Stanković smatra da se ne treba zadovoljiti manjim procentualnim povećanjima, već da bi cilj trebalo biti dostizanje plate od 2.000 KM za što veći broj zaposlenih.
Stanković je podsjetio i na najavljeno povećanje plata i penzija u narednoj godini od 7,5 do osam posto, ali smatra da je radnicima potrebno mnogo značajnije povećanje primanja.
Koliki je trenutno minimalac u FBiH, a koliki u RS-u?
Za razliku od Federacije BiH, gdje se najniža plata određuje jedinstveno za sve zaposlene, u Republici Srpskoj već postoji sistem različitih iznosa minimalne plate u zavisnosti od stručne spreme.
Trenutni iznosi minimalnih plata u RS-u su:
Nekvalifikovani radnici – 1.000 KM
Radnici sa trogodišnjom srednjom školom – 1.050 KM
Radnici sa četverogodišnjom srednjom školom – 1.100 KM
Radnici s višom stručnom spremom – 1.350 KM
Radnici s visokom stručnom spremom – 1.450 KM
Uvođenje sličnog modela u Federaciji BiH značilo bi drugačiji obračun najniže plate, ali i znatno veća primanja za radnike s višim stepenom obrazovanja. Istovremeno, takve promjene otvorile bi pitanje dodatnog finansijskog opterećenja poslodavaca.
Poslodavci upozoravaju: Povećanje mora pratiti privredni rast
Poslodavci ne osporavaju potrebu za rastom plata, ali upozoravaju da se odluke o njihovom povećanju moraju donositi u skladu s realnim mogućnostima privrede.
Direktor Unije poslodavaca RS-a Saša Aćić smatra da bi se novi iznos minimalne plate trebao određivati na osnovu očekivane inflacije i rasta bruto domaćeg proizvoda.
Prema njegovom mišljenju, to bi podrazumijevalo povećanje od nekoliko procenata, što je, kako navodi, praksa u većini evropskih zemalja.
Ni minimalna ni prosječna plata ne pokrivaju troškove života
Koliko je pitanje povećanja plata važno za građane pokazuje i odnos primanja prema svakodnevnim troškovima. Minimalna plata pokriva tek nešto više od trećine sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu porodicu, dok ni zaposleni s visokom stručnom spremom, koji primaju najnižu platu predviđenu za taj nivo obrazovanja, ne mogu pokriti ni polovinu tih troškova.
Prema sindikalnim pokazateljima, za podmirivanje osnovnih potreba četveročlane porodice potrebne su najmanje tri minimalne plate, piše BHRT.
Ekonomisti upozoravaju da rast primanja mora biti praćen i promjenama poreskog sistema. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da bi smanjenje doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje moglo otvoriti prostor za značajnije povećanje neto plata.
Slično razmišlja i Igor Gavran, koji ističe potrebu za fiskalnom reformom, smanjenjem opterećenja poslodavaca i mjerama za suzbijanje inflacije, kako bi povećanje plata zaista donijelo bolji životni standard, a ne bilo poništeno novim poskupljenjima.
Iako sindikati već iznose konkretne iznose i zahtjeve, konačan iznos minimalne plate za 2027. godinu još nije dogovoren. Prijedlozi će tek biti predmet razgovora sindikata, poslodavaca i nadležnih institucija.
Za radnike je, međutim, jasno da se od narednog perioda očekuje mnogo više od simboličnog povećanja. Ostaje da se vidi hoće li najavljene promjene donijeti značajnija primanja ili će rast troškova života ponovo pojesti dio novca koji zaposlenima ostaje na kraju mjeseca.
Hayat.ba
