Poznati alim iz Novog Pazara, Sead Islamović, u svom javnom obraćanju govorio je o historijskim, teološkim i političkim razlikama između Arapa i Iranaca, odnosno između sunitskog i šiitskog tumačenja islama, iznijevši niz oštrih stavova koji su izazvali brojne reakcije. U dijelu govora koji je posebno odjeknuo u javnosti, Islamović je kazao:
Islamović je podsjetio da korijeni razdora sežu u period nakon smrti poslanika Muhammeda, a.s., kada je došlo do razilaženja oko pitanja vođstva muslimanske zajednice. Prema njegovim riječima, šiitska strana smatrala je da hilafet treba pripasti Aliji, r.a., dok je većinski dio muslimana prihvatio izbor prvih halifa – Ebu Bekra, Omera i Osmana, r.a. On tvrdi da je upravo taj trenutak označio početak trajne podjele u islamskom svijetu.
U svom izlaganju Islamović je iznio i niz tvrdnji o razlikama u vjerovanju između sunita i šiita. Naveo je da šiitsko učenje, prema njegovom tumačenju, drugačije gleda na prve ashabe i supruge poslanika, a.s., te da postoje razlike u shvatanju određenih temeljnih pitanja vjere.Posebno je istakao tvrdnju da, kako kaže, pojedini šiitski autori dovode u pitanje potpunost Kur’ana, što je, prema njegovim riječima, neprihvatljivo sa sunitskog stanovišta.
Islamović je također govorio o kulturnoj i jezičkoj razlici, naglašavajući da Iranci govore perzijskim jezikom i baštine snažan identitet drevne Persije, dok su arapske zemlje ostale u okviru arapskog jezika i tradicije.
Dotakao se i rata u Siriji, navodeći da je sektaška podjela dodatno produbila sukobe. Spomenuo je ulogu alavita, koje je opisao kao šiitsku sektu, te istakao da su demografski manjina u odnosu na sunitsku većinu, ali su imali političku dominaciju.
Izvor:Sandzakdanas
