Foto: X
Od početka sukoba u subotu, Rusija je Iranu navodno dostavljala podatke o lokacijama američke vojne imovine, uključujući ratne brodove i avione
Rusija opskrbljuje Iran obavještajnim podacima koji se koriste za gađanje američkih snaga na Bliskom istoku, što predstavlja prvi pokazatelj da se u sukob, makar posredno, uključuje još jedan veliki protivnik Sjedinjenih Američkih Država. Prema tvrdnjama trojice zvaničnika upoznatih s obavještajnim informacijama, riječ je o pomoći o kojoj se do sada nije javno govorilo. Time se signalizira da se u rat koji se brzo širi uključio i jedan od glavnih američkih rivala – nuklearna sila s izuzetno razvijenim obavještajnim kapacitetima, tvrdi Washington post.
Od početka sukoba u subotu, Rusija je Iranu navodno dostavljala podatke o lokacijama američke vojne imovine, uključujući ratne brodove i avione. To su potvrdila trojica zvaničnika koji su insistirali na anonimnosti zbog osjetljivosti teme. Jedan od njih naveo je da se čini kako je riječ o prilično sveobuhvatnim naporima.
Ruska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na upit za komentar. Moskva je ranije pozvala na prekid rata, koji je opisala kao „ničim izazvan čin oružane agresije“. Ipak, nije potpuno jasno koliki je stvarni obim ruske pomoći Iranu u identifikaciji i gađanju ciljeva. Prema riječima zvaničnika, sposobnost iranske vojske da samostalno locira američke snage znatno je oslabljena nekoliko dana nakon početka borbi.
Režim oslabljen
U nedjelju je u iranskom napadu dronom u Kuvajtu poginulo šest američkih vojnika, dok je nekoliko njih ranjeno. Iran je, prema dostupnim podacima, ispalio hiljade takozvanih jednosmjernih napadačkih dronova i stotine projektila na američke vojne položaje, diplomatska predstavništva i civilne ciljeve. Istovremeno, zajednička američko-izraelska kampanja pogodila je više od dvije hiljade iranskih ciljeva, među kojima su lokacije balističkih projektila, pomorski kapaciteti i strukture državnog rukovodstva.
– Iranski režim je ozbiljno oslabljen – izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Ana Keli, ne osvrćući se na navode o ruskoj pomoći.
Dodala je da sposobnost Irana za uzvrat balističkim projektilima slabi iz dana u dan, da je mornarica gotovo uništena, a proizvodni kapaciteti teško pogođeni.
CIA i Pentagon odbili su komentarisati ove navode. Na pitanje kakvu poruku ima za Rusiju i Kinu, koje se smatraju važnim partnerima Irana, američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da za njih nema posebnu poruku, dodajući da „oni zapravo nisu presudan faktor u ovom sukobu“.
Prema riječima dvojice zvaničnika upoznatih s ruskom podrškom Teheranu, ne postoje naznake da Kina aktivno pomaže iranskoj odbrani, uprkos bliskim odnosima između dvije zemlje. Peking je, poput Moskve, pozvao na prekid neprijateljstava.
Analitičari navode da bi razmjena obavještajnih podataka mogla objasniti preciznost nekih iranskih napada, koji su često usmjereni na infrastrukturu za komandovanje i kontrolu, radarske sisteme i privremene vojne objekte. Među pogođenim lokacijama navodno se našla i ispostava CIA-e unutar američke ambasade u Rijadu.
Stručnjakinja za rusku vojsku Dara Masikot smatra da Iran u posljednjim napadima pokazuje visok stepen preciznosti.
– Iran izvodi vrlo ciljane udare na radare za rano upozorenje i komandne centre – navela je, dodajući da takvi napadi ukazuju na pažljivo prikupljene obavještajne podatke.
Vojni sateliti
Iran raspolaže s vrlo malim brojem vojnih satelita i nema vlastitu satelitsku konstelaciju, zbog čega bi mu pristup ruskim svemirskim kapacitetima mogao biti izuzetno vrijedan. Rusija je, nakon dugogodišnjeg rata u Ukrajini, dodatno unaprijedila vlastite sposobnosti identifikacije i gađanja ciljeva.
Istraživačica Nikoul Grejevski, koja proučava saradnju Irana i Rusije, ocijenila je da iranski odgovori pokazuju visoku razinu sofisticiranosti, kako u izboru meta tako i u sposobnosti da u pojedinim slučajevima probiju američku i savezničku protivzračnu odbranu.
Prema izvorima upoznatim sa situacijom, Pentagon ubrzano troši zalihe preciznog naoružanja i presretača protivzračne odbrane, što izaziva zabrinutost u američkom vojnom vrhu. Ta procjena dolazi u trenutku kada administracija predsjednika Donalda Trampa razmatra daljnje poteze u sukobu.
Ruska pomoć Iranu dodatno mijenja dinamiku međunarodnog nadmetanja koje se oblikovalo nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tokom tog rata američki protivnici – uključujući Iran, Kinu i Sjevernu Koreju – pružali su Rusiji različite oblike vojne i industrijske podrške.
Sjedinjene Američke Države su, s druge strane, Ukrajini osigurale desetine milijardi dolara vrijednu vojnu pomoć, uz dijeljenje obavještajnih podataka o ruskim položajima kako bi poboljšale preciznost ukrajinskih napada.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je objavio da je američka administracija zatražila pomoć Kijeva u zaštiti od iranskih dronova, te da će Ukrajina na to odgovoriti slanjem stručnjaka.
Jedan od zvaničnika upoznatih s ruskom podrškom Teheranu smatra da Moskva u tome vidi priliku za svojevrsni odgovor Zapadu.
– Rusi su itekako svjesni pomoći koju pružamo Ukrajini. Mislim da su bili prilično zadovoljni što su dobili priliku da na neki način uzvrate – rekao je.
Ipak, analitičari ističu da Kremlj, uprkos saradnji s Iranom, i dalje najveću pažnju posvećuje ratu u Ukrajini. Iz te perspektive, sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana za Moskvu predstavlja sekundarni front koji može donijeti određene strateške koristi, ali nije njen glavni prioritet.
Avaz.ba
