Regija

Za odmor na hrvatskoj obali će trebati još više novca: Poskupljuje sve, od kafe do smještaja

Poskupljuje sve, a više ćemo ove godine plaćati i odmor. Pitanje je samo hoće li nam na Jadranu, gdje je izbor za sve s prosječnim džepovima sužen već i ranije, s novim cijenama samo dosoliti ili i zapapriti.

Rastu cijene energenata, namirnica, u turizmu i cijene radne snage, pa domaćini i nemaju previše manevarskog prostora. No gdje je granica i kolika se poskupljenja spremaju?

U Zajednici obiteljskog smještaja, koja okuplja vlasnike popularnog zimmer freija, procjenjuju da će cijene u prosjeku rasti 10-20 posto, piše Večernji list. Čelnica tog udruženja Marina Nimac Kalcina svjesna je koliko su takve najave nepopularne, ali, kaže, to je realnost.

“Nažalost, kod nas je ekonomska situacija takva da će to biti problem za dio domaćih gostiju. Ali sezona traje svega nekoliko mjeseci, troškovi rastu, a domaćini moraju od nečega živjeti”, kaže Nimac Kalcina i otkriva da je rezervacija stranaca u januaru bilo gotovo kao 2019. godine.

Smatra da ako korona opet ne zakomplicira situaciju, velike su šanse za dobru sezonu. S tim da za predsezonu gotovo nema interesa, većina rezervacija odnosi se na ljeto i nešto na posezonu.

“Strancima novac nije problem, prema nekim istraživanjima spremni su na odmoru potrošiti više nego lani. Za domaće je goste sreća da je u porodičnom smještaju veliki raspon cijena. Lani u špici, recimo, četveročlana porodica u Dalmaciji mogla je birati apartman u prosjeku za 70-250 eura po danu. Ovog ljeta bi najmanje trebao poskupjeti najjeftiniji smještaj, ali u svakom slučaju po danu će gostima trebati od nekoliko eura do nekoliko desetaka eura više nego lani. Hoteli su u pravilu skuplja varijanta, ali oni su se ugovorima s partnerima još lani obavezali na cijene za 2022. koje su više za iznos tada očekivane inflacije od dva-tri posto. Naravno, ako u hotelu nije bilo ozbiljnijih investicija”, kaže direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Ističe da je dio kapaciteta već rasprodan po objavljenim cijenama.

“Što se tiče ‘neprodanih’ kreveta, sve velike hotelske kuće koriste tzv. revenue management software, koji na dnevnoj osnovi mijenja cijene ovisno o ponudi i potražnji, odnosno raspoloživosti kapaciteta u vlastitoj prodaji”, dodaje Ostojić.

Kada je riječ o cijeni hrane i pića u objektima koji pružaju à la carte uslugu, tu će definitivno doći do poskupljenja, moguće i više puta tokom godine, ovisno o kretanju cijena ulaznih materijala – namirnica, pića i energije.

“U ovom trenutku rano je govoriti koliko će to biti, više će se znati u drugoj polovici marta”, kaže Ostojić.

U ugostiteljskoj branši sve je već manje-više jasno. Skuplju kafu, sokove, pivo i ostalo plaćat ćemo u kafićima i prije ljeta, a dakako, nove cjenovnike dobit će i većina restorana.

“Ugostitelji već duže odolijevaju svim udarima i nisu posegnuli za dizanjem cijena. To, nažalost, više nije moguće i vjerujem da će kolege diljem zemlje prije ili kasnije morati pribjeći poskupljenjima. U protivnom, mogu raditi samo na svoju štetu, to nikako ne bi bilo održivo poslovanje. Inflacija je velika, skočili su svi ulazni troškovi, nekim kolegama je poskupio i najam i većina je u vrlo kompleksnoj situaciji. S jedne strane narasle izdatke treba ukalkulirati u cijenu, a s druge smo svjesni da moramo računati i s padom kupovne moći naših građana”, kaže Nikola Eterović, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja.

Koje nas cifre čekaju na ugostiteljskim računima u Hrvatskoj, sagovornik Večernjeg lista nije želio špekulisati.

Svaki lokal, kaže, ima svoju specifičnu situaciju, ali vjeruje da će, recimo, kafa koja sada košta 10 kuna poskupjeti 10-30 posto, odnosno od jednu do tri kune. Za činjenicu pak da pojedini restorani najavljuju da neće dizati cijene ima jednostavno objašnjenje.

“Ili su to već napravili proteklih mjeseci pa im je sada marketinški štos reći da ne poskupljuju ili idu mimo ekonomske logike. Trećeg nema”, tvrdi Eterović i poručuje da bi niži PDV, što je stari zahtjev ugostitelja, branši bio od velike pomoći. To pak nije ni na vidiku i sve vodi tome da će kafići i restorani i na moru i na kontinentu biti skuplja razbibriga nego prošle godine. A u moru poskupljenja koja su već realizirana ili tek slijede skuplje će biti i druge vrste zabave, ne samo izlasci u kafiće, klubove i restorane.

I organizatori velikih festivala najavljuju više cijene ulaznica. Neizbježno, kažu, žele li zadržati održivost poslovanja, pogotovo nakon dvije godine stagnacije i minusa.

(Izvor: Klix.ba)

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Najnovije vijesti

To Top