Svijet

Cijene nafte prošle sedmice pale nakon osam sedmica rasta

Prošlog ponedjeljka cijene dosegle nove najviše nivoe od kraja 2014./Ilustracija: Pixabay

Cijene nafte na svjetskim su tržištima prošle sedmice su pale, prvi put nakon osam sedmica rasta, pa su skliznule s najviših nivoa u više od sedam godina.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice oko jedan posto, na 93,54 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,2 posto, na 91,07 dolara.

Prošlog ponedjeljka cijene crnog zlata dosegnule su nove najviše nivoe od kraja 2014. godine, no tokom sedmice su popustile i zabilježile prvi pad u posljednjih devet sedmica.

U fokusu ulagača bili su ukrajinska kriza i pregovori između SAD-a i Irana o oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine jer bi dogovor mogao uključiti i postepeno ukidanje sankcija na izvoz iranske nafte, što bi ublažilo problem nedovoljne opskrbe na svjetskom tržištu.

Nada da bi se iranski bareli mogli vratiti na tržište u većem broju zasjenila je napetosti oko Ukrajine i zapadne prijetnje Rusiji sankcijama ako napadne susjednu zemlju.

Moskva uporno odbacuje tvrdnje da priprema napad na Ukrajinu, no trgovci strahuju od sankcija jer bi mogle uključivati i rusku naftu, što bi dovelo do poremećaja u opskrbi Evrope energentima iz Rusije.

“Puno se priča o ratu i sukobima, ali sve te priče i dalje nisu uvjerljive trgovcima. Možda se zato premija na geopolitički rizik počinje smanjivati”, kaže Stephen Brennock iz PVM Oil-a.

Analitičari, pak, upozoravaju da obrisi dogovora o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma skiciraju više etapa i koraka, a prva, prema navodima diplomata, ne uključuje ukidanje sankcija na iransku naftu.

Zato su male šanse da će se iranska nafta vratiti na tržište u bliskoj budućnosti, drže analitičari.

“Zalihe će stoga vjerovatno još dosta dugo biti znatno ispod dugoročnog prosjeka”, smatra Carsten Fritsch iz Commerzbanka.

No, rast cijena nafte ograničava povećana proizvodnja u SAD-u. U petak je kompanija Baker Hughes izvijestila da je broj aktivnih bušotinskih postrojenja prošle sedmice porastao za četiri, na njih ukupno 520, što je najveći broj aktivnih postrojenja još od aprila 2020. godine. To znači da se u idućem razdoblju može očekivati povećanje proizvodnje.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, od početka ove godine cijene su nafte skočile oko 20 posto.

Neki analitičari smatraju da bi zbog jačanja potražnje, a nedovoljne ponude cijena barela uskoro mogla dosegnuti nivo od 100 dolara.

Drugi, pak, smatraju da bi uskoro mogao biti prekinut trend rasta cijena jer se očekuje povećanje kamatnih stopa centralnih banaka kako bi se suzbila visoka inflacija, što bi moglo usporiti rast privrede, a time i potražnje za naftom.

Tako je, naprimjer, u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, inflacija dosegnula 7,5 posto, najviši nivo u 40 godina. Stoga se očekuje da će američka centralna banka uskoro agresivno povećati ključne kamatne stope, koje bi do kraja godine mogle premašiti i 1 posto, dok se sada kreću blago iznad nule, prenosi SEEbiz.

(Izvor: Klix.ba)

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Najnovije vijesti

To Top