Beč. Platforma X
Osobe rođene u Njemačkoj, BiH i Turskoj među najbrojnijim su grupama doseljenika u gotovo svim pokrajinama
Bosna i Hercegovina druga je po zastupljenosti zemlja rođenja među doseljenicima u Austriji. Početkom 2026. godine u toj zemlji živjelo je 181.200 osoba rođenih u BiH. Brojniji su samo stanovnici rođeni u Njemačkoj, dok je onih rođenih u Turskoj manje, pokazuju podaci Austrijskog integracijskog fonda.
Prema novoj brošuri Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), koja se temelji na podacima Statistik Austria i Austrijskog zavoda za zapošljavanje (AMS), u Austriji živi 275.500 osoba rođenih u Njemačkoj i 166.600 rođenih u Turskoj. Broj stanovnika rođenih u BiH povećan je za 1.400 u odnosu na prošlu godinu, kada ih je, prema podacima Austrijskog javnog servisa (ORF), bilo 179.800.
Mnogi dobili austrijsko državljanstvo
Statistika obuhvata sve stanovnike Austrije rođene u BiH, nezavisno od toga koje državljanstvo danas posjeduju. Mnogi od njih u međuvremenu su dobili austrijsko državljanstvo.
Od ukupnog broja stanovnika Austrije, njih 2,1 milion, odnosno 22,9 posto, rođeno je u inostranstvu. Taj udio veći je za 4,6 procentnih poena nego prije deset godina.
Najveći udio stanovnika rođenih izvan Austrije ima Beč, gdje ih je 841.900, odnosno 41,3 posto. Slijede Vorarlberg s 23,7 i Salcburg (Salzburg) s 22,2 posto, dok je najmanji udio zabilježen u Burgenlandu, 13,9 posto.
Prema pisanju ORF-a, osobe rođene u Njemačkoj, BiH i Turskoj među najbrojnijim su grupama doseljenika u gotovo svim austrijskim pokrajinama. Doseljenici uglavnom biraju gradske sredine. Osim Beča, njihov udio visok je i u Velsu (Wels), gdje iznosi 36,9 posto, te Salcburgu i Insbruku (Innsbruck), s po 36,2 posto. U bečkim okruzima Rudolfshajm-Finfhaus (Rudolfsheim-Fünfhaus) i Brigitenau (Brigittenau) stanovnici rođeni u inostranstvu već čine većinu.
Nezaposlenost stranaca 11 posto
Stopa zaposlenosti stranih državljana u Austriji prošle godine iznosila je 68,3 posto, dok je među austrijskim državljanima dostigla 76,2 posto. Nezaposlenost stranaca bila je 11 posto, gotovo dvostruko više nego među austrijskim državljanima, gdje je iznosila 6,1 posto. Najveća stopa nezaposlenosti stranaca zabilježena je u Beču i iznosila je 17,1 posto.
Žene rođene u državama nastalim raspadom Jugoslavije u prosjeku imaju 1,92 djeteta, dok je taj prosjek kod žena rođenih u Austriji 1,19. Najviše djece, u prosjeku 3,37, imaju žene rođene u Afganistanu, Siriji i Iraku.
U školskoj 2024/2025. godini 26 posto učenika u austrijskim školama imalo je maternji jezik koji nije njemački. U Beču je taj udio iznosio gotovo polovinu, odnosno 48,9 posto.
Avaz.ba
